Na samom ulazu u Bokokotorski zaliv nalazi se Herceg Novi - grad pun priča koje se otkrivaju polako, u šetnji uz more, pod zidinama tvrđava i u hladu mimoza. Njegove ulice, tvrđave, manastiri i festivali pričaju o vremenu kada su kraljevi, mornari i umjetnici kročili ovim prostorima. I upravo tu, između tradicije i modernog doba, rađa se posebna magija koja svakog posjetioca ostavlja bez daha.
Herceg Novi je osnovan 1382. godine, kada je bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić na ovom strateškom mjestu, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, podigao utvrđeni grad koji je prvobitno nosio ime Sveti Stefan. Zahvaljujući položaju između mora i planina, novi grad je od početka imao važnu trgovačku i odbrambenu ulogu, ali i karakter otvorene luke kroz koju su prolazili trgovci, pomorci i putnici različitih kultura. Tokom narednih vjekova Herceg Novi je često mijenjao gospodare, od bosanske i osmanske vlasti, preko španske i mletačke uprave, do austro-ugarskog perioda. Svaki od tih slojeva ostavio je prepoznatljiv trag u arhitekturi, utvrđenjima i urbanom tkivu grada, oblikujući njegov današnji identitet kao mjesta bogate i slojevite istorije.
Sve što je Herceg Novi bio kroz vjekove, danas se pretvara u doživljaj za putnika. Grad nudi tvrđave sa pogledom na zaliv, duhovna mjesta u hladu čempresa, šetališta uz more koja spajaju naselja i ljude, kao i manifestacije koje mu daju živ ritam i van sezone. Zbog toga je Herceg Novi podjednako zanimljiv onima koji dolaze zbog istorije, prirode, kulture ili jednostavno zbog osjećaja Mediterana.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola grada je Kanli kula, tvrđava iz 1539. godine koju su izgradili Turci, a kroz vjekove dograđivale druge kulture. Ime joj doslovno znači “krvava kula”, podsjećajući na teške trenutke iz prošlosti kada je služila kao zatvor, ali i na svu slojevitost hercegnovske istorije. Danas je pretvorena u prelijep amfiteatar na otvorenom kapaciteta preko 1.000 posjetilaca, gdje se ljeti odvijaju koncerti, kulturne večeri i prestižni Herceg Novi Film Festival. Na tvrđavi se svake godine okupljaju ljubitelji sedme umjetnosti iz regiona i svijeta. Ovaj festival, čiju tradiciju grad njeguje decenijama, spaja moderne filmske izraze sa istorijskom arhitekturom koja čuva tragove vremena.
U Njegoševoj ulici, na broju 65, nalazi se kuća Ive Andrića, sagrađena u periodu od 1962. do 1963. godine, kada se nobelovac sa suprugom Milicom doselio iz Beograda. Herceg Novi je jedini grad u kojem je Andrić podigao kuću, birajući ovaj primorski prostor za mirniju, povučenu fazu života. Upravo ovdje, daleko od diplomatskih salona i velikih evropskih prijestonica, nobelovac je nalazio mir potreban za razmišljanje i pisanje. Kuća je skromna, nenametljiva, gotovo tiha - kao da namjerno ne želi da se ističe, već da služi radu i samoći. Danas kuća ima memorijalni karakter i predstavlja važnu tačku kulturne mape Herceg Novog.
Samo nekoliko minuta hoda od gradske vreve, skriven među gustim borovima i mediteranskom vegetacijom, leži Manastir Savina duhovno središte koje datira još iz 11. vijeka. Ovaj pravoslavni kompleks sa tri crkve i riznicom bogatom relikvijama svjedoči o duhovnoj tradiciji Boke Kotorske. Posjeta Savini ostavlja poseban utisak - šetnja kroz vrtove, Orjen planina koja svojim obroncima štiti Herceg Novi i dodatno pojačava osjećaj sklada između mora, prirode i duhovnog nasljeđa.
Kad zima još drži čvrsto svoj dah, Herceg Novi već slavi mimozu - cvijet koji simbolizuje toplinu i buđenje prirode. Praznik mimoze, koji se održava svakog februara i marta, jedno je od najpoznatijih kulturno-turističkih događanja na crnogorskoj obali. Tokom manifestacije grad se pretvara u šareni karneval, sa maskenbalima, koncertima, izložbama i gastro događajima, a mimoza žuti cvijet pun optimizma krasi svaki ćošak grada.
Svakako, nema potpunog doživljaja Herceg Novog bez šetnje uz more čuvenim šetalištem Pet Danica. Ovo šetalište dugo oko sedam kilometara koje počinje u starom gradu i proteže se sve do Igala, pruža spektakularne poglede na zaliv i planinske obronke Orjena. Ranom zorom ovdje se čuje samo žubor mora i cvrkut ptica, dok se predvečer grad kupi u zlatnoj svjetlosti zalaska sunca. Ime šetališta vezuje se za pet mladih žena – Danica, pripadnica partizanskog pokreta iz Drugog svjetskog rata, koje su poginule tokom borbe, pa je šetalište nakon rata dobilo naziv u njihovu čast, čuvajući sjećanje na lokalnu istoriju i stradanja.
Ako sve ove priče doživiš kao poziv da Herceg Novi upoznaš polako i temeljno, onda su Carine hoteli u Herceg Novom odlična polazna tačka za takvo putovanje. Smještaj uz more, udobnost i sadržaji u hotelu daju ti luksuz da dan planiraš bez žurbe, da dio vremena provedeš u potpunom odmoru, a dio u istraživanju grada. Nakon šetnje ili izleta, vraćaš se miru, dobroj usluzi i atmosferi koja boravak pretvara u pravi odmor.